Danas Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici proslavljaju Uspenje Presvete Bogorodice – praznik majki i žena

Uspenje Presvete Bogorodice. Manastir Sopoćani. FOTO: Wikipedia
Danas, 28. avgusta prema gregorijanskom kalendaru, Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici praznuju Uspenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Velika Gospojina. Ovaj dan ima veliki značaj u pravoslavnom kalendaru i s ljubavlju se naziva Gospa, a označava poseban dan za majke i žene, uopšte.
Praznik je posvećen sećanju na Bogorodičinu smrt i dan kada se uznela na nebo, predavši svoj duh u ruke Spasitelja. Vernici, a posebno žene, danas se pričešćuju, poštujući običaje i tradiciju duboko ukorenjene u pravoslavlju.

Posle vaznesenja svog Sina, Isusa Hrista, Presveta Bogorodica je živela celishodnim životom pod staranjem svetog Jovana Bogoslova. Nastavila je svoj život u nepokolebljivoj molitvi, tražeći utehu u svojoj veri, strpljivo iščekujući ponovni susret sa svojim Sinom. Njena posvećenost, duhovnost i razboritost, vodili su svete apostole u njihovoj misiji širenja reči Božje, prikazujući je kao stub snage i mudrosti.
Pred svoj odlazak sa zemaljskog sveta, izrazila je želju da se oprosti od apostola, što se i dogodilo, nakon čega je mirno predala svoj duh Bogu, a njene mošti su prenete u Getsimanski vrt, na počinak njenih roditelja, svetih Joakima i Ane.
Postoji i priča o tome kako je jevrejski sveštenik pokušao da s nepoštovanjem dodirne kovčeg u kojem su bile njene mošti, što je dovelo do čudesnog obnavljanja njegove vere u Hrista i isceljenja njegovih ruku.

Ovom danu, prethodio je dvonedeljni post, a praznovanje Uspenja Presvete Bogorodice duboko je isprepleteno verom i tradicijom. Duh mira i harmonije preovladava dok vernici svesno nastoje da se, naročito na današnji dan, uzdrže od upuštanja u bilo kakve sukobe sa svojim bližnjima. Praznik Uspenja Presvete Bogorodice danas mnogi vernici proslavljaju i kao krsnu slavu, a praznuje se i kao slava mnogih gradova.
Pošaljite komentar