Izložba „Pomereni redosled“: Umetnik, Bora Iljovski, osim slika i crteža Muzeju savremene umetnosti poklonio je i svoj stan-atelje u Zemunu

→Kultura

Vreme čitanja: 2 minuta
Datum: 2024-09-19

,,Azbuka pokreta'', B. Iljovski. FOTO: MSUB

Izložba umetnika, Bore Iljovskog,  pod nazivom ,,Pomereni redosled’’, biće otvorena 23. septembra u 17 časova, u galeriji- legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića (Teodora Drajzera 21, Beograd), a ponudiće uvid u život i delo umetnika čiji se uticaj na srpsko slikarstvo smatra jednim od najpotpunijih i najoriginalnijih u 20. i 21. veku.

Na izložbi, čiji je kustos Svetlana Mitić, muzejska savetnica MSUB, biće izloženo 15 dela velikog formata iz Legata Bore Iljovskog, zbirke koju je Muzej savremene umetnosti dobio na osnovu umetnikovog testamenta. Pored ovih grandioznih dela, kolekcija Iljovskog obuhvata preko 1.000 radovana papiru, koji uključuju akvarele, gvaševe i crteže, kao i 65 ulja na platnu.

,,Automobil koji je zavrsio poslednje putovanje”, B. Iljovski. FOTO: Plezir magazin

Hronološki raspored dela iz Legata pruža fascinantan uvid u evoluciju umetničkog puta Iljovskog. Od njegovih ranih portreta koji datiraju iz 1951. godine do formativnih radova iz njegovog vremena na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, posetioci izložbe moći će da prate razvoj umetnikovog jedinstvenog stvaralaštva do zrelog stvaralaštva velikog formata 1980-ih i onih nastale u poslednjoj deceniji njegovog života.

U srcu izložbe „Pomereni redosled” akcenat je na najvišim dometima stvaralaštva Iljovskog. Predstavljeni su značajni radovi kao što su „Odi-se-jada” (1990), „Posledice oštrog vetra” (1990) i „Pomereni redosled” (1979) koji pružaju dubok uvid u umetnikov opus.

Štaviše, Legat obuhvata i stan-atelje Iljovskog koji se nalazi u Zemunu, a koji će uskoro služiti kao prostor za rezidencijalne programe u saradnji sa međunarodnim institucijama.

Ugled i značaj dela Bore Iljovskog seže i dalje od njegovih izložbi u Srbiji. Učestvovao je na 41. Bijenalu u Veneciji 1982. godine, gde je predstavljao jugoslovensku savremenu umetnost. Takođe je učestvovao i na izložbi „U gudurama Balkana” u Kaselu 2003. Ta predstavljanja svedoče o njegovom globalnom priznanju. Osim toga, dobio je ,,Politikine’’ nagrade za najbolju izložbu 2006. godine, čime je dodatno učvrstio svoju poziciju istaknutog umetnika.

Bora Iljovski u svom ateljeu u ulici 29. novebra u Beogradu (1973). FOTO: Milan Jozić

Uticaj Borine umetnosti nije ograničen samo na zidove galerija i muzeja. Njegovi radovi se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu, kao i u cenjenim institucijama poput Narodnog muzeja Srbije u Beogradu, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Narodne galerije u Berlinu i u Muzej lepih umetnosti u Budimpešti.

Za ljubitelje umetnosti ova izložba pruža značajnu priliku da se upoznaju sa bogatim umetničkim nasleđem Bore Iljovskog. Njegova velikodušna donacija, ne samo njegove umetnosti, već i njegovog životnog prostora, odražava posvećenost negovanju budućeg stvaralaštva i obezbeđeju da njegovo nasleđe traje za generacije koje dolaze.

Please follow and like us:

Pošaljite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena